Četvrta riječka škola fizike

Kreirano: 11 Siječanj 2016

Izlagač: Vedran Vujnović, mag. phys. et matech

Otkrićem Higgsovog bozona posljednja slagalica Standardnog modela elementarnih čestica dobila je svoje mjesto. Ipak, u fizici postoje još uvijek neriješene misterije koje bi mogle imati odgovor u fizici iza Standardnog modela. Jedna od veličina koja bi omogućila pogled u tu fiziku je anomalni dipolni magnetski moment miona. Cilj eksperimenta Mion g-2 je precizno izmjeriti tu vrijednost. Ukoliko mjerenja potvrde rezultate prijašnjih eksperimenata, nepotpunost Standardnog modela bit će potvrđena što implicira postojanje nove fizike izvan njega. U svom radu modelirao sam i testirao jedan od prijedloga distribucije svjetlosnih impulsa koji je temelj sustava za kalibraciju koji se koristi za praćenje točnosti detektora. Pravilnom i preciznom distribucijom svjetlosti, smanjuje se sistematska pogreška pri mjerenju te se povećava preciznost čitavog eksperimenta. 

Kreirano: 11 Siječanj 2016

Izlagač: Marina Bakarić (Odjel za fiziku)

Ultrazvuk je jedna od najčešće korištenih metoda koja se primjenjuje u medicinskoj dijagnostici za stvaranje slika unutrašnjosti tijela a temelji se na primjeni neionizirajućeg zračenja.. Premda se njegova primjena smatra neinvanzivnom, mnoge mjere predostrožnosti moraju se uzeti u obzir. Kako bi se spriječio nastanak štetnih efekata, izvode se razna mjerenja akustičnih svojstava na temelju kojih se postavljaju sigurnosni standardi. To uključuje mjerenje akustičnog tlaka, intenziteta, izlazne snage i porasta temperature. U svojem radu, bavim se učincima ultrazvuka na tkiva te mjerenjem izlazne snage terapijskog ultrazvuka pomoću pojednostavljenog akustički apsorbirajućeg zdenca (eng. acoustically absorbing well).

Kreirano: 11 Siječanj 2016

Izlagač: Mario Vretenar, univ. bacc. phys. (Odjel za fiziku)

Razvojem lasera optika i fotonika dobivaju na značenju i sve se više koriste u modernoj fizici. Jedan od osnovnih elemenata u tom području su optičke šupljine koje se mogu naći u raznim eksperimentima, od kvantne fzike do detekcije gravitacijskih valova. Jedan od problema sa kojim se susreće pri uporabi optičkih šupljina je zaključavanje njihove rezonantne frekvencije i usklađenja iste sa svjetlošću koja ih obasjava.
U ovoj prezentaciji ukratko će biti opisan princip rada optičkih šupljina te svojstva laserske zrake. Biti će prezentirana metoda karakterizacije laserske zrake pomoću kamere te postupak sastavljanja eksperimentalnog postava s optičkom šupljinom. Na kraju biti će dana osnovna ideja iza stabilizacije laserske zrake pomoću digitalne kontrolne petlje.

Kreirano: 11 Siječanj 2016

Izlagač: Danijela Birko, mag. educ. (Fakulteta za matematiko in fiziko, Univerza v Ljubljani)

Jedna od metoda detekcije ekstrasolarnih planeta je metoda mikrogravitacijske leće u kojoj se promatra promjena sjaja pozadinske zvijezde. Do promjene u sjaju dolazi zbog zvijezde leće koja se giba u odnosu na pozadinsku zvijezdu i promatrača na Zemlji. U slučaju da se leća sastoji od sustava zvijezde i planeta na svjetlosnoj krivulji uočavamo anomaliju.

Problem degeneracije rješenja svjetlosne krivulje javlja se ako anomaliju svjetlosne krivulje možemo objasniti na dva ili više načina, kao posljedicu jednostruke leće i dvojnog izvora, ili dvojne leće i jednostrukog izvora. Zbog toga je potrebno koristiti neku od metoda za razbijanje degeneracije. Metoda omjera toka zračenja predlaže korištenje dva fotometrijska filtra, V i I, kojima se istovremeno snima izvor zračenja. Budući da zvijezde dvojnog izvora imaju različit tok zračenja u V i I području spektra, dobit ćemo različite svjetlosne krivulje. Za slučaj jednostrukog izvora i dvojne leće, omjeri maksimuma pojačanja svjetlosti biti će jednaki.

Izrađene su računalne simulacije svjetlosnih krivulja hipotetskih dvojnih izvora i diskutirano kako pojedini parametri utječu na izgled svjetlosne krivulje te vjerojatnost detekcije anomalije.

Kreirano: 11 Siječanj 2016

Novost na Četvrtoj riječkoj školi fizike je prezentacija završnih i diplomskih radova. Sadašnji i bivši studenti Odjela za fiziku kratkim 10-minutnim izlaganjima predstavit će istraživanje, koje su radili u sklopu izrade završnog, odnosno diplomskog rada. Polaznici Škole tako će vidjeti kakvom istraživanju se mogu posvetiti već kao studenti fizike. Također će imati priliku postaviti pitanja autorima završnih radova o njihovom istraživanju i iskustvu studiranja na Odjelu za fiziku.