Četvrta riječka škola fizike

Kreirano: 08 Siječanj 2016

Izvođači/voditelji: doc. dr. sc. Žaljka Marija Bošnjak, dr. sc. Tomislav Terzić (Odjel za fiziku)

Iskusite kako izgleda rad astrofizičara.
SalsaJ (Such a Lovely Software for Astronomy based on ImageJ) je besplatni software namijenjen učenicima, koji omogućuje korištenje stvarnih podataka s astronomskih opservatorija. Pomoću osobnog računala i SalsaJ softvera pokušat ćemo odrediti masu supermasivne crne rupe u središtu Mliječne staze, vidjeti kako se otkrivaju planeti, ili mjeriti veličine kratera na nebeskim tijelima u Sunčevom sustavu nastalih udarima meteorita. Radionica se održava u Računalnoj učionici Odjela za fiziku.

Kreirano: 08 Siječanj 2016

Izvođači/voditelji: Marija Čargonja, mag. educ. (Odjel za fiziku)

Većina fluida iz svakodnevne upotrebe su njutnovski fluidi, tj. fluidi za koje vrijedi Newtonov zakon viskoznosti. No, postoje i fluidi za koje taj zakon ne vrijedi, nenjutnovski fluidi. Njihova svojstva su katkad vrlo neobična i iznenađujuća, ali susrećemo ih mnogo češće nego što mislimo.

Učenici će se na radionici upoznati s Newtonovim zakonom viskoznosti, nenjutnovskim fluidima te njihovim podvrstama (viskoelastični, pseudoplastični, viskoplastični, dilatantni fluidi). Izvodit će se pokusi s nenjutnovskim fluidima iz svakodnevne upotrebe (otopina kukuruznog škroba, šampon, kečap) u kojima će učenici moći aktivno sudjelovati te ih po želji i ponoviti kod kuće. Na kraju će se sadržaj povezati s primjenom u raznim područjima (medicini, tehničkim znanostima i sl.).

Kreirano: 08 Siječanj 2016

Izvođači/voditelji: doc. dr. sc. Aleš Omerzu (Centar za mikro i nano znanosti i tehnologije, Odjel za fiziku), dr. sc. Tomislav Jurkić (Odjel za fiziku) 

Od čega se sastoji svjetlost i kako nastaje? Zašto su biljke zelene, a zvijezde plave, žute ili crvene? Kako nastaje svjetlost u žaruljama i zašto jedne daju bijelu svjetlost, a druge žutu? Zašto su jedni laseri crveni, a drugi plavi ili zeleni? Zaustavljaju li doista sunčane naočale štetnu UV svjetlost, baš kao i zaštitno staklo varioca? Odgovore na ova i mnoga druga pitanja moći ćete dobiti ukoliko sudjelujete na ovoj radionici. Naime, naše oko vidi svjetlost valnih duljina između 400 nm (plava svjetlost) i 700 nm (crvena svjetlost). Ultraljubičasta svjetlost (svjetlost valnih duljina kraćih od 400 nm) i infracrvena svjetlost (svjetlost valnih duljina dužih od 700 nm) nalaze se izvan područja osjetljivosti našeg oka i mi je ne možemo vidjeti. Da bi vidjeli ultraljubičastu i infracrvenu svjetlost moramo upotrijebiti poseban uređaj – spektrofotometar. Učesnici radionice će se upoznati s radom takvog uređaja te će sami izmjeriti optičku propusnost različitih staklenih i kvarcnih pločica, naočala, plastičnih folija, tekućina različitih boja i sl.

Kreirano: 08 Siječanj 2016

Izvođači/voditelji: Marija Čargonja, mag. educ., doc. dr. sc. Darko Mekterović (Odjel za fiziku), dr. sc. Tatjana Ivošević, v. sav. za fiziku (Agencija za odgoj i obrazovanje)

Atomi pobuđeni rendgenskim zračenjem emitiraju rendgensko zračenje (fluorescencija) čija svojstva na jedinstven način ovise o kemijskom elementu. To znači da se kemijski sastav nekog uzorka može odrediti mjerenjem i naknadnom analizom emitiranog rendgenskog zračenja. Postupak je brz, jednostavan i ne oštećuje uzorke te zbog toga ima vrlo široku primjenu. Polaznici radionice će biti upoznati s eksperimentalnim postavom za fluorescenciju rendgenskog zračenja, mjerit će emitirano rendgensko zračenje za predmete iz svakodnevne uporabe te će analizom dobivenih mjerenja određivati njihov sastav. Na kraju će biti prikazana i primjena ove metode u analizi kvalitete zraka.

Kreirano: 08 Siječanj 2016

Izvođači/voditelji: dr. sc. Ivna Kavre Piltaver (Centar za mikro i nano znanosti i tehnologije, Odjel za fiziku), doc. dr. sc. Ivana Jelovica Badovinac (Centar za mikro i nano znanosti i tehnologije, Odjel za fiziku), dr. sc. Iva Šarić (Centar za mikro i nano znanosti i tehnologije, Građevinski fakultet ), dr. sc. Robert Peter (Centar za mikro i nano znanosti i tehnologije)

Kroz praktične primjere, učenicima ćemo predstaviti najnoviji model pretražnog elektronskog mikroskopa (scanning electron microscope, SEM) japanskog proizvođača JEOL. Između ostalog, učenici će saznati kako nastaje slika uzorka, kako se pripremaju različiti uzorci te kako izgleda svijet koji nas okružuje uvećan do 1000000 puta. Upoznat će se i s primjenom ovog mikroskopa u analizi tankih filmova i bioloških materijala. Radionica će se održati u Laboratoriju za fiziku površina i materijala, zajedničkom laboratoriju Centra za mikro i nano znanosti i tehnologije i Odjela za fiziku.

Oprema koja se koristi u radionici nabavljena je u okviru projekta "Razvoj istraživačke infrastrukture na kampusu Sveučilišta u Rijeci", koji je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.