Četvrta riječka škola fizike

Kreirano: 18 Veljača 2016

Predavač: doc. dr. sc. Marin Karuza (Centar za mikro i nano znanosti i tehnologije, Odjel za fiziku)

Einstein je 1916. godine predvidio postojanje gravitacijskih valova, što je prije nekoliko desetljeća indeirektno i potvrđeno, no za prvo direktno opažanje trebalo je proći sto godina od prvih teorijskih radova, tako da su tek početkom 2016. godine dobiveni i prve rezultati. Osim što je teorija dobila i svoju eksperimentalnu potvrdu, ovo opažanje je početak nove ere u astronomiji u kojoj ćemo gledati nevidljivo, odnosno kroz male poremećaje u prostor vremenu promatrati dosad nevidljiva nebeska tijela. U ovom predavanju biti će govora o otkriću i instrumentima koji su ga omogućili.

Kreirano: 18 Veljača 2016

Predavač: dr. sc. Bojan Pečnik (Hipersfera)

Što imaju zajedničko fizičar, astronom, edukator, poduzetnik, direktor tehnološkog inkubatora, savjetnik premijera, ocjenjivač EU prijava za svemirski program, graditelj zračnih brodova i savjetnik za pitanja intelektualnog vlasništva?
Kako iskoristiti fiziku, analitički okvir, logiku i "prve principe" u svakodnevnom životu, u poslu, u profesionalnim i privatnim vezama?
Kako preko trnja stići iz garaže do zvijezda? 

Kreirano: 08 Siječanj 2016

Predavač: doc. dr. sc. Željka Marija Bošnjak (Odjel za fiziku) 

Sadašnja generacija Cherenkovljevih teleskopa (HESS, MAGIC, VERITAS) je pokrenula razvoj gama astronomije sa Zemljine površine i omogućila pogled u područja vrlo visoke energije. Niz novih Cherenkovljevih teleskopa (Cherenkov Telescope Array - CTA) istraživat će kako izgleda Svemir pri vrlo visokim energijama gama zračenja, u suradnji s opservatorijima koji opažaju elektromagnetski spektar na nižim valnim duljinama. Gama-zračenje može biti proizvedeno kada se relativističke čestice - ubrzane npr. u zvjezdanim eksplozijama - sudaraju sa okolnim plinom, ili interagiraju s fotonima i magnetskim poljima. Energija i tok gama zračenja ovisit će o energiji i toku visokoenergetskih čestica: tako se gama zračenje može iskoristiti za saznanja o kozmičkim zrakama i elektronima u udaljenim područjima naše i ostalih galaksija.

Kreirano: 08 Siječanj 2016

Predavač: dr. sc. Tomislav Jurkić (Odjel za fiziku)  

Teleskopi su glavno oruđe u rukama astronoma, nužno za otkrivanje novih svjetova i rasvjetljavanje mnogih tajni svemira. Teleskopima ne opažamo samo raznolike objekte i pojave u svemiru, od ekstrasolarnih planeta, supernova pa do neutronskih zvijezda i crnih rupa, već posredno otkrivamo i procese i fizikalne mehanizme koji vladaju svemirom. Danas u svijetu postoji ili je planirano na tisuće teleskopa različitih veličina i izvedbi, ali samo neki od njih doista zaslužuju epitet ‘superteleskopa’. Takav teleskop ne mora biti najveći, već svojom konstrukcijom, načinom rada i područjem opažanja može značajno promijeniti i unaprijediti naše poznavanje svemira. Predavanje će dati pregled već postojećih i planiranih najvećih i najznačajnijih teleskopa, uključujući i najznačajnija otkrića koja su oni već pronašli ili se to od njih očekuje u skoroj budućnosti. Predstavit će se E-ELT, čudovišni teleskop od gotovo 40 metara, JWST svemirski teleskop koji će zamijeniti Hubble teleskop, LSST teleskop za 10-godišnji pregled neba, interferometrijski teleskopi (VLTI), ALMA – najveći teleskop u milimetarskom području, te mnogi drugi. 

Kreirano: 08 Siječanj 2016

Predavač: prof. dr. sc. Zdravko Lenac (Odjel za fiziku)

Prostor i vrijeme su temeljni pojmovi koje nismo u stanju objasniti pomoću jednostavnijih pojmova, pa ih u fiziku uvodimo kao nešto što postoji. Prostor shvaćamo kao trodimenzionalan, pa se u takvom prostoru svako gibanje može opisati pomoću translacije (gibanja duž danog smjera) i rotacije (vrtnje oko neke točke). Vrijeme teče samo u jednom smjeru, pa je u vremenu moguća samo translacija.

Osnovne fizikalne veličine koje računamo i mjerimo vezane su upravo uz zakone očuvanja obzirom na translaciju u prostoru (impuls tj. količina gibanja), rotaciju u prostoru (angularni moment tj. kutna količina gibanja) i translaciju u vremenu (energija). Kroz predavanje se pokazuje kako se mogu izvesti navedeni zakoni očuvanja, uz koje uvjete oni vrijede, kao i njihova univerzalnost (oni vrijede i u klasičnoj i u kvantnoj fizici).