Četvrta riječka škola fizike

Izvođači/voditelji: doc. dr. sc. Žaljka Marija Bošnjak, dr. sc. Tomislav Terzić (Odjel za fiziku)

Iskusite kako izgleda rad astrofizičara.
SalsaJ (Such a Lovely Software for Astronomy based on ImageJ) je besplatni software namijenjen učenicima, koji omogućuje korištenje stvarnih podataka s astronomskih opservatorija. Pomoću osobnog računala i SalsaJ softvera pokušat ćemo odrediti masu supermasivne crne rupe u središtu Mliječne staze, vidjeti kako se otkrivaju planeti, ili mjeriti veličine kratera na nebeskim tijelima u Sunčevom sustavu nastalih udarima meteorita. Radionica se održava u Računalnoj učionici Odjela za fiziku.

Izvođači/voditelji: Marija Čargonja, mag. educ. (Odjel za fiziku)

Većina fluida iz svakodnevne upotrebe su njutnovski fluidi, tj. fluidi za koje vrijedi Newtonov zakon viskoznosti. No, postoje i fluidi za koje taj zakon ne vrijedi, nenjutnovski fluidi. Njihova svojstva su katkad vrlo neobična i iznenađujuća, ali susrećemo ih mnogo češće nego što mislimo.

Učenici će se na radionici upoznati s Newtonovim zakonom viskoznosti, nenjutnovskim fluidima te njihovim podvrstama (viskoelastični, pseudoplastični, viskoplastični, dilatantni fluidi). Izvodit će se pokusi s nenjutnovskim fluidima iz svakodnevne upotrebe (otopina kukuruznog škroba, šampon, kečap) u kojima će učenici moći aktivno sudjelovati te ih po želji i ponoviti kod kuće. Na kraju će se sadržaj povezati s primjenom u raznim područjima (medicini, tehničkim znanostima i sl.).

Izvođači/voditelji: Klaudija Lončarić, mag. educ. (Odjel za fiziku)

Kroz primjere zadataka iz fizike s prethodnih državnih matura, učenicima će se pokazati kako primijeniti osnovne koncepte i zakone iz različitih područja. Uz raspravu o fizikalnom smislu, objasnit će se način rješavanja određenog tipa zadatka i kako se kritički osvrnuti na dobivene rezultate. Također, učenicima će se dati uvid u materijale i mrežne stranice koje mogu koristiti za pripremu ispita.

Izvođač/voditelj: dr. sc. Nataša Erceg (Odjel za fiziku)

Većina učenika/studenata postaje svjesna čestične prirode tvari još u osnovnoj školi, a molekularno-kinetičku teoriju uči u okviru mnogih uvodnih kolegija fizike i kemije, te na višoj razini u okviru kolegija termodinamike. Unatoč tome, iz literature su poznate brojne miskoncepcije koje ukazuju na kvalitativno nerazumijevanje mikroskopskog modela tvari. Stoga je preporuka da postojeće pogrešne ideje budu polazišne točke za učinkovito učenje ovog dijela fizike, u smislu osvješćivanja postojećeg konceptualnog okvira te eventualno ispravljanje miskoncepcija. Budući da, prema našim saznanjima, ne postoje konceptualni testovi za procjenjivanje učeničkog/studentskog razumijevanja molekularno-kinetičke teorije, nastojali smo dati doprinos u tom smislu. Osmislili smo upitnik s konceptualnim pitanjima o molekularno-kinetičkoj teoriji realnog plina o kojima će se raspravljati na radionici.