• Četvrta riječka škola fizike

    Četvrta riječka škola fizike

  • Treća riječka škola fizike

    Treća riječka škola fizike

  • Treća riječka škola fizike

    Treća riječka škola fizike

  • Druga riječka škola fizike

    Druga riječka škola fizike

  • Druga riječka škola fizike

    Druga riječka škola fizike

  • Druga riječka škola fizike

    Druga riječka škola fizike

  • Druga riječka škola fizike

    Druga riječka škola fizike

  • Prva riječka škola fizike

    Prva riječka škola fizike

Novost na Četvrtoj riječkoj školi fizike je prezentacija završnih i diplomskih radova. Sadašnji i bivši studenti Odjela za fiziku kratkim 10-minutnim izlaganjima predstavit će istraživanje, koje su radili u sklopu izrade završnog, odnosno diplomskog rada. Polaznici Škole tako će vidjeti kakvom istraživanju se mogu posvetiti već kao studenti fizike. Također će imati priliku postaviti pitanja autorima završnih radova o njihovom istraživanju i iskustvu studiranja na Odjelu za fiziku.

Izlagač: Danijela Birko, mag. educ. (Fakulteta za matematiko in fiziko, Univerza v Ljubljani)

Jedna od metoda detekcije ekstrasolarnih planeta je metoda mikrogravitacijske leće u kojoj se promatra promjena sjaja pozadinske zvijezde. Do promjene u sjaju dolazi zbog zvijezde leće koja se giba u odnosu na pozadinsku zvijezdu i promatrača na Zemlji. U slučaju da se leća sastoji od sustava zvijezde i planeta na svjetlosnoj krivulji uočavamo anomaliju.

Problem degeneracije rješenja svjetlosne krivulje javlja se ako anomaliju svjetlosne krivulje možemo objasniti na dva ili više načina, kao posljedicu jednostruke leće i dvojnog izvora, ili dvojne leće i jednostrukog izvora. Zbog toga je potrebno koristiti neku od metoda za razbijanje degeneracije. Metoda omjera toka zračenja predlaže korištenje dva fotometrijska filtra, V i I, kojima se istovremeno snima izvor zračenja. Budući da zvijezde dvojnog izvora imaju različit tok zračenja u V i I području spektra, dobit ćemo različite svjetlosne krivulje. Za slučaj jednostrukog izvora i dvojne leće, omjeri maksimuma pojačanja svjetlosti biti će jednaki.

Izrađene su računalne simulacije svjetlosnih krivulja hipotetskih dvojnih izvora i diskutirano kako pojedini parametri utječu na izgled svjetlosne krivulje te vjerojatnost detekcije anomalije.